27. 12. 2023.

Milan-Vujanović_(1)

Milan Vujanović, Agrimatco Bijeljina: Trend je digitalizacije i u poljoprivrednoj proizvodnji

Kompaniju Agrimatco osnovala je, kao porodični biznis, prije 88 godina u Kraljevini Jordan palestinska porodica Miqudadi. Danas je uspješno vode Omar i Khalil Miqudadi, koji su već treća generacija nasljednika. Kompanija posluje u preko 50 zemalja širom svijeta, od Dalekog Istoka, preko Evrope, do centralne i sjeverne Afrike. U našoj je zemlji vodi, vrlo uspješno, Milan Vujanović.

Sjedište za Bosnu i Hercegovinu je u Bijeljini, a osnovano je prije 21 godinu. Sa direktorom Vujanovićem za Poslovne novine razgovarali smo o važnosti poljoprivredne proizvodnje za jednu zemlju, utjecaju svjetskih sukoba na rad preduzeća poput Agrimatca, borbi sa nelojalnom konkurencijom koja puni tržište jeftinim i nekvalitetnim proizvodima te, naravno, o izazovima koji prate poslovanje u poslovnom okruženju kakvo je bosanskohercegovačko.

Utjecaj ratova na poslovanje

Agrimatco je kompanija sa tradicijom dugom punih 88 godina. Šta je bio ključni razlog zbog kojeg ste se odlučili za taj brend, a ne neki drugi?

„Na tržištu Bosne i Hercegovine, sa registrovanim sjedištem u Bijeljini, kompanija Agrimatco posluje već 21 godinu. Razlog zbog kojeg smo se odlučili za Agrimatco je činjenica da je Agrimatco International Group nudio najbolje dobavljače za poljoprivrednu proizvodnju iz USA i to je bila naša poveznica za usvajanje novih tehnologija, alata i načina vođenja moderne poljoprivredne proizvodnje, koje smo mi preko našeg stručnog inžinjerskog tima. uvodili na naše tržište. Moram reći da je danas nas u timu 11 diplomiranih inžinjera i magistara poljoprivrede, a na početku naredne godine pridružit će nam se još jedan član, čemu se jako radujemo.“

Kompanija je u vlasništvu palestinske porodice. Koliko se i da li se na poslovanje u kompanijama koje su dio Agrimatco mreže odražava trenutna situacija u tom dijelu svijeta?

„Rat u Ukrajini „protresao“ je tržište repromaterijala u poljoprivredi u cijelom svijetu. Rat koji sada imamo u pojasu Gaze je lično nas, koji imamo arapski kapital u kompanijama, a sarađujemo između ostalog i sa izraelskim dobavljačima, doveo u situaciju da moramo neke ugovore sa dobavljačima da poništavamo (dobavljači kojima se direktno plaća u Izrael), a da sa nekim dobavljačima, koji imaju izraelski kapital, mijenjamo uslove poslovanja. Sve u svemu, imali smo problema u poslovanju i čini se da ćemo je imati sve dok rat na Bliskom Istoku ne završi.“

Kredibilni i pouzdani partneri

Primarna djelatnost firme je distribucija sjemena, đubriva, alata i mehanizacije, kao i agrohemijskih proizvoda za tržište naše zemlje. Kako se ozbiljne kompanije sa respektabilnim beckgraundom i imenom na tržištu nose sa najezdom nekvalitetnih jeftinih proizvoda nastalih kao rezultat hiperprodukcije, čega nije pošteđena niti Vaša branša?

„Primarna djelatnost preduzeća je uvoz i distribucija repromaterijala u oblasti poljoprivrede (pesticidi, đubriva, sjemena za ratarske i povrtlarske kulture, sistemi za navodnjavanje…), a od ove sezone vršimo i uvoz i distribuciju poljoprivrednih mašina i mehanizacije. Naša poslovna politika se ne bazira samo na uvozu i prodaji, već i na obuci naših farmera i proizvođača, bez obzira da li su oni veliki ili mali. Na taj način stičemo povjerenje naših kupaca i, u konačnici, kredibilitet iskrenih i pouzdanih partnera. Što se tiče jeftinih zamjenica u našoj branši, ozbiljni proizvođači su odavno shvatili da samo kvalitetna roba na ulazu u proizvodni proces, kod nas je to uzgajanje biljaka i kao krajnji rezultat kvalitetan urod, može da donese dobru ekonomsku satisfakciju što nam je, u krajnjem cilju, najbitnije.“

Niste, dakle, samo distributeri proizvoda, već i savjetnici kada zatreba. Raste li interes za poljoprivrednom proizvodnjom u našoj zemlji ili ćemo i dalje svjedočiti hiljadama hektara neobrađenih polja?

„Osim što nabavljamo i plasiramo na naše tržište kvalitetne robe za poljoprivrednu proizvodnju, bavimo se i obukama naših proizvođača, od Hercegovine do svih dijelova Bosne. Godišnje održimo na desetine obuka, prezentacija i radionica. Uvodimo nove sorte i hibride i pokušavamo na taj način da olakšamo rad farmerima i stvorimo im uslove za bolju zaradu u poslu kojim se bave. Bosna i Hercegovina ima problem gubitka proizvodnih površina, ne samo zbog njihove neobrađenosti, već i zbog preinačenja poljoprivrednih površina u građevinska zemljišta, puteve i saobraćajnice. Najnoviji trend je izgradnja solarnih elektroenergana na poljoprivrednim površinama. Interes za poljoprivrednom proizvodnjom je porastao u 2020.-2021. godini zbog straha od globalne gladi, prouzrokovane virusom Covid-19, a već 2022. godine ta euforija je pala. Poljoprivredna proizvodnja je teška i svako ko se prihvati ovog posla mora biti svjestan da smo mi poljoprivrednici (sebe svrstavam u ovu kategoriju jer obrađujem reprezentativne poljoprivredne površine) privredni subjekti koji su veoma izloženi uticaju klimatskih uslova, proizvođači pod golim nebom i da je obrt kapitala u ovoj branši samo jednom u toku sezone. Konzumenti hrane koji sjede u udobnim domovima nemaju nikakvu predstavu koliko muke i truda se potroši da bi se hrana proizvela i koliko su, bez obzira na modernu mehanizaciju, žuljevite ruke onih koji istu tu hranu proizvode.“

„Ovo je odlično postavljeno pitanje. Hrana koju vi kupujete kao organski proizvod trebalo bi da se proizvodi u uslovima koji su za to definisani, bez upotrebe hemijskih proizvoda i sa sjemenom koje je selekcionisano za takvu vrstu proizvodnje. Ako je sva ta procedura ispoštovana, onda je taj proizvod kvalitetan i nije skup. Međutim, ja ne mogu da tvrdim kakva je njena kvaliteta jer nemam informacije o laboratorijskoj analizi. Mi agronomi, koji se ozbiljno bavimo konvencionalnom proizvodnjom, a moj tim definitivno pripada toj kategoriji ljudi, trudimo se da proizvođače naučimo kako da koriste hemijska sredstva za zaštitu bilja i đubriva na način da proizvodi, kada završe svoj proizvodni ciklus, budu potpuno hemijski čisti bez bilo kakvih rezidualnih ostataka u krajnjem proizvodu. To se kod nas zove dobra agronomska praksa. Kod nas u Bosni i Hercegovini postoje ozbiljni proizvođači organskih proizvoda i bilo bi jako stimulativno kada bi država prepoznala i stimulisala ovakav vid proizvodnje, naročito zbog toga što bismo na taj način sačuvali svoju autentičnost kod nekih starih sorti i pokrenuli onaj dio naše zemlje u kojoj imamo mnogo malih parcela jer je organski proizvod teško proizvesti na velikim pavršinama i u okruženju moderne konvencionalne proizvodnje.“

Koliko je teško od sjemena do ploda proizvesti nešto kvalitetno bez upotrebe pesticida, herbicida i sličnih proizvoda?

„U današnjim uslovima veoma intenzivne poljoprivredne proizvodnje i u uslovima brze ekspanzije ljudske populacije veoma je teško dati odgovor na ovo pitanje. Predrasude o prekomjernoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja su opravdane jer velika većina proizvoda koje konzumiramo proizvedena je na takav način, odnosno proizvedena je na konvencionalni način proizvodnje sa upotrebom pesticida. Masovna proizvodnja bez upotrebe hemijskih sredstava za zaštitu bilja u današnje vrijeme svedena je na zahtjevan posao sa velikim udjelom fizičkog rada. Suzbijanje pojedinih štetočina (insekata) i bolesti na biljkama (izazvanih patogenim gljivicama ili bakterijama) gotovo je neizvodivo. Međutim, savremena hemijska industrija u svijetu na tom je nivou istraživanja da se nova sredstva za zaštitu biljaka baziraju na biološkim agensima, metabolitima pozitivnih bakterija koje ne luče toksine štetne za ishranu ljudi, hemijskih proizvoda u NANO tehnologiji koji se za zaštitu biljaka koriste u malim dozama sa visokom efikasnošću i hibridima koji su selekcionisani na principu otpornosti biljaka na patogene i štetne insekte. Danas se proizvode i biološki stimulatori biljaka koji poboljšavaju otpornost biljaka na bolesti i štetočine i ti stimulatori sadrže brzo usvojive amino kiseline i biološke ekstrakte koji pomažu biljci da se oslobađa od „stresnih situacija“ nastalih usljed vremenskih neprilika i klimatskih promjena. Sve u svemu, poljoprivredna proizvodnja bez upotrebe sredstava za zaštitu biljaka je moguća, moguće je da se proizvedu i kvalitetni proizvodi bez njihove upotrebe i u budućnosti će se poljoprivredna proizvodnja fokusirati na eko-toksikološki pristupačne proizvode koji nisu štetni za ljude i okolinu sa visokom efikasnošću za svoj rad.“

Vaše je poslovanje stabilno i na listi ste brzorastućih kompanija u našoj zemlji. Je li na tu listu teže doći ili na njoj o(p)stati?

„Iskreno, naš uspjeh je nastao kao proizvod veoma dobro organizovanog timskog rada. Ja sam kompaniju preuzeo 2007. godine, kada je Agrimatco u Bosni i Hercegovini imao tri zaposlenika. Jednu osobu koja je radila kontakte sa dobavljačem (namjerno sam rekao u jednini jer smo imali samo jednog dobavljača) i dva diplomirana inžinjera poljoprivrede – jedan je bio sada već bivši direktor, a drugi sam bio ja. Kada sam došao na mjesto rukovodioca prvi posao mi je bio da kreiram tim. Danas mogu bez pretjerivanja da kažem da sam oko sebe okupio vrhunske stručnjake iz oblasti agrara. Kada imate takvo okruženje nije teško napraviti uspjeh i držati dobar ritam u poslu.“

Hod po tankom ledu

Koliko poslovna klima u našoj zemlji generalno pogoduje privatnicima?

„Poslovna klima u Bosni i Hercegovini je veoma interesantna. Država u kojoj imamo dva entiteta i jedan distrikt je komplikovana za rad. Pored toga, u našoj zemlji imamo čitavu paletu uredbi i propisa koje smo bespotrebno uvrstili u poslovni ambijent, a neke od tih uredbi su poslovno sputavajuće. Najveći problem poslovanja u našoj zemlji je, ako govorimo o unutrašnjoj trgovini koju mi radimo, naplata potraživanja. Mi, pravni subjekti koji se bavimo nabavkom repromaterijala u poljoprivredi, smo najveći investitori u poljoprivrednu proizvodnju Bosne i Hercegovine jer robu koju uvozimo (đubrivo, sjeme, pesticide) dajemo na odgođeno plaćanje, najčešće do žetve ili berbe i nakon prodaje istih od strane farmera naplaćujemo svoje potraživanje. Nijedna privredna grana nema takvu politiku poslovanja i, kada bismo mi stali, vjerovatno bi naša poljoprivreda bila u velikom finansijskom problemu. Usput, nemamo nikakve mehanizme osiguranja naplate potraživanja, tako da je naš posao hod po veoma tankom ledu.“

Tehnološki napredak ne zaobilazi ni Vašu branšu, pa ste često na sajmovima, konferencijama i susretima po Evropi i svijetu. Zbog čega su ti susreti važni?

„Tehnološka napredovanja primjetna su u svemu, pa i u oblasti poljoprivrede i prisutan je trend takozvane digitalne poljoprivrede. Iskreno govoreći, agrar je tehnološki otišao toliko naprijed da bih, kada bih vam pokušao objasniti novitete koji su uvedeni u savremenu poljoprivredu, trebao mnogo više prostora i vremena za pisanje. Ovo je prisutno i kod nas u Bosni i Hercegovini, mada su ti koraci kod nas u povoju. Tek smo na početku, ali bitno je da smo počeli. Ova vrsta gospodarenja i upravljanja oranicama iziskuje mapiranje parcela, analiziranje zemljišta po pitanju strukture, hemijskog sastava i količine hranjiva te pohranjivanje svih tih podataka u centralni server. Ti podaci se koriste kod obrade zemljišta i sjetve, gdje se putem GPS sistema preko satelita daju podaci traktoru koji aplicira tačnu količinu đubriva, najrentabilnije određuje dubinu obrade, sjetve i borbe protiv korova ili bolesti i štetočina. Također, u svijetu je sve prisutniji trend smanjenja hemijskih sredstava za zaštitu bilja i uveđenje manje škodljivih bioloških proizvoda. Sve te informacije prikupljamo na inostranim sajmovima, seminarima i kongresima i prenosimo našim proizvođačima da bismo im stvorili ambijent za bolju zaradu i rentabilniji rad i omogućili im da ostanu konkurentni u proizvodnji u odnosu na zemlje u okruženju, pa i šire.“

Izvor: poslovnenovine.ba